Katalog lov i ribolov 2008.pdf
(15 MB)

Lov

    Tijekom povijesti ljudskog roda lov je neizbježan prijatelj èovjeka. U svojim prapoèecima bila je to zapravo borba za preživljavanje i opstanak u potrazi za hranom i obranom od opasnih divljih zvijeri. Lov je zadržao vrlo visoko mjesto u ljudskom životu sve do danas. Kao potreba èovjeka za boravkom u prirodi, druženjem, kao i željom da tu prirodu oèuva od svih neželjenih utjecaja, da vodi brigu o uzgoju i zaštiti divljaèi, osobito ugroženih vrsta, a da višak divljaèi odstreljuje kao zasluženu nagradu za svoj rad. Odstrel divljaèi i stjecanje trofeja današnji je civilizacijski odraz prastarog odnosa èovjeka i prirode.
    Prirodne ljepote bogatstvo i raznolikost našeg kraja, naše županije, odavno su pružaju velike moguænosti za razvitak lovstva i lovnog turizma. Rijeka Drava svojim krivudavim tokom, mrtvicama, prirodnim i umjetnim jezerima, prekrasnim oèuvanim šumama hrasta lužnjaka, Bilogora se mnoštvom blagih brežuljaka obraslim gustim bukovim i hrastovim šumama ispresijecanih mnoštvom potoèiæa, Kalnik, ta naša stara i najviša planina, oduvijek su rasadnik raznovrsne divljaèi s vrlo vrijednim trofejima. Prije 50-tak godina grupe entuzijasta-lovaca u pojedinim selima, a i u samim gradovima Koprivnici, Križevcima i Ðurðevcu, formiraju lovaèka društva.
    U to vrijeme lovištima je dominirala uglavnom sitna divljaè i nešto srna. Uskoro se javlja i divlja svinja, a 70-tih godina i jelen. Marljivim i mukotrpnim radom lovaca, èiji se broj iz godine u godinu poveæavao, izgraðeni su mnogi lovno-gospodarsko-tehnièki objekti. Kod odstrela se vodila briga o buduænosti, tako da trofeji steèeni u našim lovištima predstavljaju jedne od najvrijednijih u Republici Hrvatskoj. S koliko se pažnje i struènosti vodilo lovstvo, dovoljno govori podatak da je u našim lovištima odstrijeljen jelen s 240,75 toèaka, veliki broj trofeja osvojio je zlatne, a da ne govorimo o srebrnim i bronèanim odlièjima. Ista je situacija s trofejima srnjaka i divljih svinja, dok su lovišta uz nizinski dio rijeke Drave bogata zecom i fazanom.
    Županijski lovaèki savez èine 43 Lovaèka društva, tj. lovne udruge koje gospodare s preko 150000 ha lovišta, imaju 1738 lovaca i 95 lovaèkih pripravnika.

Lovaèli savez Koprivnièko-križevaèke županije
J. Vargoviæa bb, 48000 Koprivnica
048/621-138

Ribolov 

    Ribolovno podruèje Koprivnièko-križevaèke županije izuzetno je bogato vodenim površinama, gdje dominira rijeka Drava sa svojim rukavcima i mrtvicama. Mijenjajuæi tok, rijeka Drava je za sobom ostavljala velike kolièine pijeska i šljunka te je, iskopavanjem istih, stvoreno na desetke veæih i manjih jezera. Najveæe jezero je "Šoderica" kraj Koprivnice, nastalo veæ u 19. stoljeæu, a na koprivnièkom podruèju poznata su još jezera "Hegeniš", "vidak", te prekrasna mrtvica "Ješkovo" u prekodravlju. Na podruèju Ðurðevca, poznata je šljunèara "Separacija", te jezero "Èingi-lingi", a na podruèju Križevaca nalaze se dva jezera nastala izgradnjom umjetnih brana - "Èabraji" i "Ravenska Kapela".
    Sve ove vode uz netaknutu prirodu nude i bogat ulov svih vrsta slatkovodnih riba: šarana, amura, smuða, mrene, soma, podusta, štuke, a u posljednje vrijeme i pastrvastog grgeèa. Zbog tolikog bogatstva ribljeg fonda, na vodama se svakodnevno može vidjeti na desetke ribolovaca, rekreativaca, jer je preko 3000 ribièa uèlanjeno u 27 ribolovnih klubova na podruèju cijele županije.
Uz rekreativni ribolov, na našem podruèju znaèajno je zastupljen  i natjecateljsko - sportski ribolov. Klubovi sudjeluju u ligaškim natjecanjima na nivou HŠRS, kao i na brojnim prijateljskim KUP natjecanjima, gdje naši klubovi postižu znaèajne rezultate, a da smo sredina sa izrazito kvalitetnim natjecateljima dokazuje i podatak da smo zastupljeni u kategorijama seniora, seniorki, juniora i kadeta kao èlanovi reprezentacije Hrvatske.
    Gospodarenje vodama dodijeljeno je zajednicama Klubova, koja svake godine, uz veliko prirodno bogatstvo voda ribom, vrši još i dodatno poribljavanje sa cca 20 t ribljeg mlaða i konzumne ribe.
Sportski ribolov i ugodan boravak u netaknutoj prirodi mamac je svakom ribièu i sportašu, a užitak zna biti još veæi kada se na udici naðu i kapitalni primjerci riba kao što je som od 113 kg, šaran od 25 kg, amur od 21 kg, štuka od 10 kg, linjak od 3,5 kg, smuð od 12 kg i ostali slièni primjerci.
    Uz sve ovo, ostaje nam samo da poželimo svim ribièima koji budu lovili ribu na oko 2000 ha rijeke Drave i oko 1600 ha jezerskih voda jedno veliko ribièko - BISTRO!

Županijski ribolovni savez Koprivnièko-križevaèke županije
Franje Mraza 19, 48000 Koprivnica
048/641-738
Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript
www.ribolov-koprivnica.com