URED GRADA
Ivana Z. Dijankoveèkog 12
48260 Križevci
tel. 048/681-411
fax. 048/681-207
www.krizevci.hr

TZ GRADA
Nemèiæev trg 6
48260 Križevci
tel. 048/681-199
fax. 048/681-199

Stanovnika (2001.): 22.324
Pripadajuæa naselja: Apatovec, Carevdar, Bukovje Križevaèko, Cubinec, Dijankovec, Donja Brckovèina, Donja Glogovnica, Ðurðic, Erdovec, Gornja Brckovèina, Gornja Glogovnica, Graèina, Ivanec Križevaèki, Jarèani, Karane, Lemeš Križevaèki, Majurec, Mali Potoèec, Marinovec, Novi Bošnjani, Novi Ðurðic, Osijek Vojakovaèki, Pesek, Podgajec, Poljana Križevaèka, Poveliæ, Prikraj Križevaèki, Ruševac, Stari Bošnjani, Sveta Helena, Sveti Martin, Sveti Petar Èvrstec, Veliki Potoèec, Vojakovaèki Kloštar

Grad Križevci najstariji je grad Koprivnièko-križevaèke županije, èiji pisani spomen pod nazivom Cris nalazimo u dokumentima veæ 1193. godine, a status slobodnog i kraljevskog grada dobio je 1252. godine od bana Stjepana potvrdom samog kralja Bele IV godinu dana kasnije. U poèetku podijeljeni na Gornji i Donji, ova se dva grada po odluci carice Marije Terezije ujedinjuju 1752. godine u jedinstveni grad koji od tada nosi svoje ime u množini, dakle - Križevci.
Znaèaj grda u srednjem vijeku potvrðuje poznati "krvavi sabor križevaèki" iz 1397. godine na kojemu je tragièko skonèao ban Lackoviæ sa svojim pristašama.
Križevci, koji danas broje nešto više od 10000 stanovnika, grad su koji odiše prošlošæu, grad koji zajedno sa svojom okolocom baštini najveæi broj vrijednih, ali i najstarijih spomenika na podruèju županije. U samom je gradu osam sakralnih objekata. U najstarijoj gotièkoj crkvi Sv. Križa nalazi se jedan od najljepših mramornih oltara barokne umjetnosti ovih prostora iz 18. st., rad F. Robbe. Zanimljive su i župna crkva Sv. Ane iz 17. st. i likovni biser, grkokatolièka katedrala, neogotièki restaurirana (H. Bolle) u kojoj su ikonostas i slike na zidovima radovi Tišova, Medoviæa i Èikoša. U gradskom se muzeju èuva bogata arheološka, etnografska i kulturno-povijesna zbirka.
U Križevcima morate biti tijekom "Križevaèkog velikog spravišæa", glavne gradske priredbe.